Johan Lehrer je nedavno na blogu Frontal Cortex, na kojem za New Yorker piše o psihologiji i neuronauci, objavio članak koji bi mogao zainteresovati sve poznavaoce vina i vinske kulture. Naslov članka je Does All Wine Taste The Same?
On se bavi rezultatima blind tasting-a s kraja ‘70. na kojem su sommelieri bolje ocjenili malo poznati Cabernet iz Napa Valley-a, nego nekolicinu skupih vina iz Bordeaux-a, kao što su Château Mouton Rothschild te Château Haut-Brion, što je bila senzacija u svijetu vina. Rezultati kasnijih blind tasting-a bili su slični što je zainteresovalo naučnike koji su, kroz niz testova sa bocama vina na kojima su skidali ili stavljali etikete, nastojali objasniti način na koji nastaju naše ocjene vina.
Šta možemo naučiti iz ovih testova? – pita se Johan Lehrer. Mogu li recenzije vina i ocjene biti objektivne ili su i ocjene ozbiljnih i obrazovani sommeliera samo subjektivne? Zbog naših osjetilnih razlika te neznatnih razlika ili bolje reći nijansi u svojstvima vina, koje je još teže osjetiti nakon nekolicine različitih etiketa, naši stavovi se subjektiviziraju. Tako su recimo vina koja su osvojila nagrade tokom blind tasting-a, bar jedan sudija je ocijenio kao najgora.
Naša ocjena vina zavisi i od same boce, dizajna etikete ili cijene vina. Frédéric Brochet sa University of Bordeaux je, zainteresovan za rezultate ranijih blind tasting-a, tridesetak godina kasnije radio naučno relevantan test. Bijelo vino je obojio bojom za hranu i servirao ga kao crveno vino koje su sommelieri opisivali frazama koje obično koriste za crvena vina. Zatim je osrednji Bordeaux servirao u različitim bocama. Jednu bocu je označio kao grand cru a drugu kao obično stolno vino. Sommelieri su bocu koja je nosila etiketu grand cru nahvalili kao vino fino balansiranih svojstava a za bocu koju je označio kao stolno vino su koristili riječi kao što su ravno, lagano, slabo…
Baš objektivno.
