Pet namirnica koje nikad ne biste trebali podgrijavati
OBJAVIO/LA:Edin Sofić DATUM: petak, 18. mart 2016.
Ipak, nisu sve namirnice podobne za podgrijavanje, bilo zbog bakterija koje se ne uništavaju podgrijavanjem, bilo zbog proteina čije se molekule razbijaju tokom zagrijavanja.
U nastavku pročitajte kojih to pet namirnica koje ne bismo trebali podgrijavati, sudeći prema institucijama Food Standards Agency i European Food Information Council.
Kod piletine i druge peradi, baš kao i jaja, česta je kontaminacija salmonelom, što može predstavljati poseban problem ukoliko jelo od piletine ponovo podgrijavate u mikrovalnoj pećnici, čiji valovi ne prodiru u sve dijelove hrane kao kad je zagrijavate na šporetu. Iz tog je razloga, posebno kad je piletina u pitanju, potrebno okretati je više puta kako bi se zagrijala sa svih strana i kako bi valovi prošli do sredine mesa.
Podgrijavanje piletine se ne preporučuje i iz razloga što ona, za razliku od crvenog mesa, ima veću gustinu proteina, čije se molekule prilikom podgrijavanja drugačije razbijaju, što može dovesti do stomačnih problema.
Najvažnija stvar u vezi pripremljene, kuhane riže jeste kako se skladišti nakon pripreme. Ukoliko se nakon kuhanja riža drži na sobnoj temperaturi, spore bakterija se množe i mogu proizvesti otrov koji može dovesti do povraćanja i dijareje. Podgrijavanje riže neće eliminisati ove otrove.
Slično kao sa rižom, problem sa krompirom nije u samom podgrijavanju, nego u načinu skladištenja nakon pripreme.
Ukoliko se krompir drži na sobnoj temperaturi, a ne u frižideru, stvaraju se idealni uvjeti za razvoj bakterije clostridium botulinum (koja uzrokuje botulizam), pogotovo ukoliko je krompir zapakovan u foliju, te nema doticaja s kisikom.
Podgrijavanje krompira neće uvijek elimisati ovu bakteriju.
Špinat i drugo lisnato povrće, u ovisnosti od toga gdje se uzgaja, sadrži dosta nitrata, koji su sami po sebi bezazleni, no mogu biti pretvoreni u nitrite, a potom u nitrozamine za koje se zna da su kancerogeni.
Oni mogu utjecati na sposobnost krvotoka da prenosi kisik do organa, a kod male djece mogu dovesti do stanja poznatog kao "sindrom plave bebe", koji nastaje usljed respiratornog distresa.
Gljive sadrže proteine koje enzimi i mikroorganizmi vrlo lako mogu razbiti. Ukoliko se ne skladište dobro, gljive vrlo brzo mogu propasti i dovesti do stomačnih problema nakon podgrijavanja.
Preporučuje se da u frižideru ne stoje duže od 24 sata, a potrebno ih je podgrijati na temperaturi iznad 70 stepeni celzijusa.
U nastavku pročitajte kojih to pet namirnica koje ne bismo trebali podgrijavati, sudeći prema institucijama Food Standards Agency i European Food Information Council.
Piletina
Kod piletine i druge peradi, baš kao i jaja, česta je kontaminacija salmonelom, što može predstavljati poseban problem ukoliko jelo od piletine ponovo podgrijavate u mikrovalnoj pećnici, čiji valovi ne prodiru u sve dijelove hrane kao kad je zagrijavate na šporetu. Iz tog je razloga, posebno kad je piletina u pitanju, potrebno okretati je više puta kako bi se zagrijala sa svih strana i kako bi valovi prošli do sredine mesa.
Podgrijavanje piletine se ne preporučuje i iz razloga što ona, za razliku od crvenog mesa, ima veću gustinu proteina, čije se molekule prilikom podgrijavanja drugačije razbijaju, što može dovesti do stomačnih problema.
Riža
Najvažnija stvar u vezi pripremljene, kuhane riže jeste kako se skladišti nakon pripreme. Ukoliko se nakon kuhanja riža drži na sobnoj temperaturi, spore bakterija se množe i mogu proizvesti otrov koji može dovesti do povraćanja i dijareje. Podgrijavanje riže neće eliminisati ove otrove.
Krompir
Krompir
Slično kao sa rižom, problem sa krompirom nije u samom podgrijavanju, nego u načinu skladištenja nakon pripreme.
Ukoliko se krompir drži na sobnoj temperaturi, a ne u frižideru, stvaraju se idealni uvjeti za razvoj bakterije clostridium botulinum (koja uzrokuje botulizam), pogotovo ukoliko je krompir zapakovan u foliju, te nema doticaja s kisikom.
Podgrijavanje krompira neće uvijek elimisati ovu bakteriju.
Špinat i drugo lisnato povrće
Špinat i drugo lisnato povrće, u ovisnosti od toga gdje se uzgaja, sadrži dosta nitrata, koji su sami po sebi bezazleni, no mogu biti pretvoreni u nitrite, a potom u nitrozamine za koje se zna da su kancerogeni.
Oni mogu utjecati na sposobnost krvotoka da prenosi kisik do organa, a kod male djece mogu dovesti do stanja poznatog kao "sindrom plave bebe", koji nastaje usljed respiratornog distresa.
Gljive
Gljive sadrže proteine koje enzimi i mikroorganizmi vrlo lako mogu razbiti. Ukoliko se ne skladište dobro, gljive vrlo brzo mogu propasti i dovesti do stomačnih problema nakon podgrijavanja.
Preporučuje se da u frižideru ne stoje duže od 24 sata, a potrebno ih je podgrijati na temperaturi iznad 70 stepeni celzijusa.
izvor: klix.ba
Kako odabrati najbolju lubenicu
Pogrešan odabir lubenice može, umjesto trenutaka uživanja, biti uzrok frustracije i uzalud potrošenih novaca. Zato je važno znati prepoznati k...
Saznaj više
Hurme - voćno blago Srednjeg istoka
Hurma, ili "pustinjski hljeb" kako je arapi vole zvati jer je bogata šećerom, vlaknima i proteinima, slatko je voće za koje se vjeruje da poti...
Saznaj više
Upoznajte restoran La Perla
Sarajevski restoran La Perla uspješno radi od 2010. godine. Tajna tog uspjeha je fantastična ponuda domaćih i italijanskih jela, a kada je kuhin...
Saznaj više
Zdravstvene prednosti kurkume
Kurkuma je porijeklom iz Indonezije i južne Indije, gdje se bere preko 5.000 godina. Tradicionalno je bila poznata kao ''indijski šafran'' zbog s...
Saznaj više
Je li dobar taj kikiriki puter ili šta?
Jedan od mojih prijatelja već neko vrijeme je navučen na kikiriki puter. Uprkos stigmi koja na našim prostorima prati ovaj proizvod (kalorična...
Saznaj više
Pregledaj sve
